GRB st Baner PD
Branko Balaško, Krapinsko zagorska županija, hrvatsko zagorje fotografdija, photo, Branko Balaško planinarenje, planinarsko društvo Stubaki, planinarske kuæe,  Branko Balaško Medvednica, planinarenje, planinarske staze, Branko Balaško Marijanski hodoèasnièki put, Marija Bistrica, hodoèašæe,  Branko Balaško Branko Balaško, planinarenje, Branko Balaško, PD Stubaki, planinarenje

Put br. 5 SVETI IVAN ZELINA-MARIJA BISTRICA

 

Opis puta

 

Ovo je svakako najkraća dionica dionica Marijanskog hodočasničkog puta, ali je zbog svoje važnosti za hodočasnike iz zelinske kotline kao i atraktivnosti i te kao zanimljiva i vrijedna obilaska. Svim posjetiteljima Sv. Ivana Zeline, a naročito hodočasnicima i te kako je dojmljiv susret sa proštenjarskom crkvom Sveta Tri Kralja iznad Komina u neposrednoj blizini grada.

Hodočasnički put započinje u centru na Trgu Ante Starčevića gdje je i župna crkva Sv. Ivana Krstitelja. Na trgu pored crkve postavljena je i informativna tabla sa kontrolnim žigom KT 5-1. Odavde put nastavlja blagim usponom ulicom Josipa Bocaka. Zapravo slijedećih 6 km stalno put se stalno polako uspinje do najviše točke, a onda uz manja variranja započinje spuštanje sve do Marije Bistrice.

Prolaskom kroz grad prolazi se u blizini gradskog groblja i nastavlja uspon tipičnom gradskom ulicom sve do ulice Čengi u istoimenom rubnom dijelu grada. Tu se već otvara pogle na zelinsku kotlinu kao i na sam grad koji ostaje iza nas. Kuće su već postale manje stisnute uz ulicu i prostrana dvorišta izmjenjuju se sa poljima ili voćnjacima. Do proplanka od kuda se šire lijepi vidici ima 1,7 km puta. Ovdje se napušta asfaltni dio puta i ulazi u šumski dio. Prolazi se pored streljane lovačkog društva kroz šumu blagog uspona. Ispod nas ostaju i vinogradi i nekadašnji ljetnikovac obitelji Pažić. Do novog raskršća u prostranoj bukovoj šumi prođe se 3,6 km puta i tu treba skrenuti u desno. Lijevi odvojak dolazi iz Biškupca Zelinskog, a njime se može doći sve do obližnjih zidina starog Zelingrada. Nakon petstotinjak metara dolazi se do nove raskrsnice gdje sa desne strane dolazi planinarski put iz pravca Kalinja. Tu ubrzo dolazimo i do Prezida poznatog po legendi o zidu kojega su sazidale vještice. Put se tu nalazi na velikoj čistini nastalom sječom šume. Slijedi blagi spust pa kraći uspon do proplanka Jastrebinka gdje se nalazi natkriveno odmorište puta sa informativnom tablom i kontrolnim žigom puta KT 5-2. To je ujedno i najviša točka puta od 470 m visine.

Ovdje put dalje kroz šumu skreće desno, a onim koji ide u lijevo ide se planinarskim putem do naselja Kladešćica. Naselje je to koje se nalazi na rubnom dijelu Grada, a do prije par godina gotovo napušteno naselje pretvara se u atraktivno vikend naselje sa kojega se šire prekrasni vidici prema zagorskom krajoliku pa sve do slovenskih alpa u daljini. Put kojim nastavljamo i dalje je širok šumski put koji sad polako započinje spuštanjem kroz bukovu šumu. Nakon 400 m dolazi se do prve raskrsnice na kojoj se put nastavlja lijevim odvojkom. Za još tristotinjak metara dolazi se do križa pored puta na kojemu je jednostavno napisano Hrvatski vojnik. Slijede još dvije raskrsnice. Na prvoj put skreće desno, a na slijedećoj nastavlja ravno blagim usponom do prvoga gospodarstva na ovoj dionici. Tu već započinju i polja, ali kao i spomenuto gospodarstvo sve to već odavno nije u korištenju. Na novoj raskrsnici nakon napuštenog gospodarstva put skreće u desno i njime bi se kroz šumu spustilo do Žitomira. Marijanski hodočasnički put skreće u lijevo i kroz šumu bagrema i graba opet ulazi u visoku šumu bukve, hrasta i kestenja, prolazi pored još jednoga napuštenog gospodarstva i nakon 9 km izbija na čistinu. Ispred nas se u daljini ukaže Medvednica dok je skroz lijevo u udaljenosti nešto više od kilometra zračne udaljenosti na vidiku naselje Kladešćica.

Put kroz polje malo penje do novoga vinograda od kuda se otvaraju prelijepi vidici na Zagorsku kotlinu sa stotinama brežuljaka. Ispod nas su kičasti Laz i Konjšćina sa bezbroj kućica po šarenim brežuljcima koje su u zagrljaju moćnih gora Medvednice, Strahinjšćice i Ivanjšćice. Put se pored vinograda spušta do raskrsnice i tu se dolazi do trase biciklističke bistričke obilaznice. Na toj raskrsnici skrećemo u lijevo i širokim putem se polako penje do novoga velikog vinograda. Sad se pogled otvara prema trenutno velikom gradilištu na jednom od brežuljaka Globočeca, a budućem turističkom kompleksu “Vu plavem trnacu”. Splet je to novosagrađenih tradicionalnih drvenih hižica koje će novim komforom pokušati dočarati kako se nekada živjelo na ovim prostorima. Prolazi se pored naselja, pa kod šume skreće lijevo i pored naselja opet se ulazi u šumu. Sad je trasa kroz šumu samo u duljini od jednoga kilometra i onda opet put izbija na livade iznad naselja. Prati nas prelijepi vidik na Poljanicu Bistričku sa crkvom prasvetišta Majke Božje kao krunom na Vinskom vrhu. Kako se sve više približuje kućama  naselja Globoče nižu se vinogradi, polja i voćnjaci i nakon 11 km od početka puta stiže se na asfaltnu cestu i do kuća u naselju Globočec. No, hodanje kroz tipično zagorsko selo traje tek petstotinjak metara i  opet se  napušta asfaltna cesta te skreće lijevo na poljski put. Slijedi blago spuštanje između polja i šumarka, dolazi  se do smeđe trase Bistričke planinarske obilaznice i  opet nakon kilometra puta dolazi do asfaltne ceste. Ona sad blago uspinje pored vinogrda i kleti. Na ovom dijelu puta opet smo bogato podareni vidicima na bistričku okolicu. Ubrzo se stiže i do raspela gdje asfaltna cesta skreće lijevo, a Marijanski hodočasnički put produlji dalje i započinje završno spuštanje u duljini od jedan kilometar kroz šumu prekrasnih bukvi do Kalvarije iznad bistričkog svetišta. Tu se na vrhu brda nalazi i kontrolni žig KT 7. Prije samoga spusta Kalvarijom ili putem uz šumarak do Crkve na otvorenom svakako treba zastati na trenutak i upiti još dio ljepote koja nas okružuje.                     

 

TEHNIČKI PODACI O PUTU

 

Početna visina puta

210 m

Zelina

 

 

Najniža točka puta

210 m

Zelina

 

 

Najviša točka puta

482 m

Jastrebinka KT 5-2

 

 

Završna visina puta

222 m

Marija Bistrica

 

 

Asfaltna cesta

2,9 km

 

 

 

Makadam, staza

12 km

 

 

 

Duljina puta

14,9 km

 

 

 

Daljinomjer:

Zelina – ŽC Sv. Ivana Krstitelja

Jastrebinka KT 5-2

5,5 km

 

Marija Bistrica

14,4 km

Ukupna daljina

 

14,4 km

 

KONTROLNE TOČKE PUTA

Naselje

Kontrolna točka

Lokacija

Nadmorska  visina

 

Sveti Ivan Zelina

KT 5-1

N45 57.602 E16 14.600

218 m

 

Ledinka (Jastrebinka)

KT 5-2

N45 59.515 E16 12.350

477 m

 

Marija Bistrica

KT 7

N46 00.242 E16 07.427

235 m

 

 

ZANIMLJIVOSTI UZ PUT

ŽC Sv. Ivana Krstitelja – Sveti Ivan Zelina

Sveti Ivan Zelina je staro kulturno i gospodarsko središte Hrvatskog prigorja, smješteno uz dolinu rijeke Lonje na blagim obroncima istočnog djela Medvednice. Sveti Ivan Zelina se nalazi u najistočnijem dijelu Zagrebačke županije. Arheološki nalazi iznad sela Donjeg Orešja svjedoče o naseljenosti u brončano doba (X-IX st. pr. Krista). Iz rimskog doba nađeni su tragovi ceste (Magna via) u samoj Zelini ta je cesta povezivala Sisak (Siscia) sa Ptujem (Petovia). Prvi pisani dokument u kojem se spominje ime Zelina je iz XII st. kada je 1185. godine hrvatsko-ugarski kralj Bela III izdao ispravu kojom zagrebačkim kanonicima potvrđuje pravo na posjed Zelinu.
Pretpostavlja se da je tada bilo naseljeno mjesto na važnom rimskom putu, da ima crkvu svetog Ivana Krstitelja, da je podložno duhovnoj vlasti zagrebačkog biskupa. Kao sjedište župe spominje se prvi puta 1201. g. Prema popisu župa Zagrebačke biskupije 1720. g. gradila se današnja crkva Svetog Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini. Razvoj Zeline kao slobodnog trgovišta počinje u XIV st. kad je 1328. godine ban Mikac Mihaljević izdao ispravu o sloboštinama u kojoj poziva "ljude slobodnog staleža koji žele živjeti u slobodnom selu gospodina našega kralja Zelini u Moravču". Zelina je tada i kasnije bila središte župe Moravče koja je zauzimala veliko područje od Laza do Bedenice i od Globočeca do ceste Varaždin - Zelina – Zagreb. U 17. stoljeću počinje ovdje s radom osnovna škola. 1870. godine donjozelinski župnik Dragutin Stražimir objavljuje knjigu "Vinogradar", te se ističe svojim prosvjetiteljskim djelovanjem u vinogradarstvu. 1887. godine u Svetom Ivanu Zelini se osniva čitaonica, a uskoro i knjižnica. 
Sveti Ivan Zelina je posebno poznata po brojnim vinogradima i proizvodnji kvalitetnih vina. 
Crkva se nalazi u samom središtu grada gdje dominira svojim masivnim zvonikom. Prema popisu iz 1334.g. crkva je bila župna (crkva Svetog Ivana u Moravču) Više je puta pregrađivana, pa su elementi srednjovjekovne arhitekture gotovo nestali. U unutrašnjosti crkve sačuvano je malo baroknog inventara, a posebno je vrijedna propovjedaonica iz 1726. godine, djelo zagrebačkog kipara Kautza te krstionica izrađena oko 1770. godine. U knjižnici crkve čuvaju se brojne stare i rijetke knjige 16. – 19. stoljeća, te među njima i jedan prvotisak, inkunabula iz 1486.g.   

Sv. Tri Kralja – Komin

Crkva Sveta Tri kralja u Kominu u blizini Svetog Ivana Zeline sagrađena je u drugoj polovini sedamnaestog stoljeća, a 1669. godine je posvećena od strane zagrebačkog biskupa Martina Borkovića. Crkva zajedno sa cinktorom koji je okružuje predstavlja značajan primjer proštenjarske sakralne arhitekture sjeverozapadne Hrvatske. Svoj današnji oblik crkva dobiva 1726. godine nakon pregradnji i dogradnji te opremanja vrijednim inventarom. Od inventara se ističe glavni oltar Sveta Tri kralja nastao između 1726. i 1729. godine vjerojatno u drvorezbarskoj radionici biskupa Juraja Branjuga. Ovaj glavni oltar je jedan od najljepših drvenih baroknih oltara u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.  Crkvi je sa sjeverne strane prigrađena kapela Svete Elizabete Ugarske. Na sjevernoj strani kapele podignut je oltar posvećen sv. Elizabeti. U sredini oltara se nalazi slika sv. Elizabete kako dijeli novac siromašnima. Na oltaru se nalaze lijepi kipovi četiri ranokršćanske mučenice – sv. Agate, sv. Apolonije, sv. Barbare i sv. Katarine Aleksandrijske. U crkvi se nalazi dobro očuvana propovjedaonica postavljena 1748. godine. U trima kartušama na ogradi propovjedaonice nalaze se plitki reljefi sa prikazima iz Kristova života. Na baldahinu propovjedaonice nalazi se figurativna kompozicija s prikazom Poklonstva kraljeva. Crkvi su prigrađene dvije kapele – kapela sv. Tri kralja i kapela sv. Roka. Kapela sv. Tri kralja se vezuje uz predaju o Bolti Prevareku te je na samom oltaru zapisano da ga je on podigao 1710. godine. Posebnu vrijednost crkvi daju raskošne zidne slike koje pripadaju kasnobaroknom slikarstvu, a autorstvo se pripisuje zagrebačkom slikaru Antunu Archeru i njegovoj radionici. Slike su tematski vezane uz Kristovo rođenje i darove Duha Svetoga, te život sv. Elizabete. Crkva je tokom druge polovice 20. stoljeća bila izložena ubrzanom propadanju, ali je spašena zahvaljujući opsežnoj obnovi cinktora te krovišta crkve od 1990. do 2000. godine. Sada se pokušava spasiti vrijedne zidne slike koje su izložene ubrzanom propadanju. 

Grad Zelingrad – Sveti Ivan Zelina

Zelingrad je najstariji i najpoznatiji spomenik kulturne baštine zelinskog kraja. Svojom burnom poviješću dužom od sedam stoljeća utisnuo je prepoznatljiv i snažan pečat u hrvatskoj povijesti. Zelingrad se nalazi na istočnim obroncima Medvednice 5 km sjeveroistočno od grada Sveti Ivan Zelina. Smješten je u šumu obrastao obronak koji je nešto niži (326 m n. v. ) od okolnih: sjevernog Hrastovca (467 m n. v. ) i zapadnog Pričela ( 488 m n.v. ). Južno, istočno i zapadno su strme padine brijega, a sjeverno je kanal između kompleksa grada i povišenog platoa. S istočne strane u prošlom stoljeću izgrađen je put prema 2 km udaljenoj Kladeščici, a s tog puta se skreće na prilaz kojim se sa sjevera ulazi u kompleks grada. Tipološki spada u skupinu utvrđenih gradova bez branič-kule. Kompleks stambenih elemenata sastoji se od ulazne polukule na koju se naslanja polukula okrenuta prema istoku. Na zapadu se nalazi poligonalna stambena zgrada s polukulom na jugozapadnom uglu. Palas je podijeljen na dvije cjeline: prostor unutarnjeg dvorišta i prostor dviju stambenih prostorija. Na jugoistoku se nalaze temelji još jedne zgrade čija funkcija za sada još nije poznata, a vjerojatno je tu bio smješten gospodarski dio grada. Zelingrad, mnogo manje poznat i u stručnoj literaturi još neobrađen. Bio je on više refugium, centar posjeda u koji se gospodar povlačio ne da napada već da živi u miru, shvaćenom na način toga vremena, s rukom i zidinama spremnim za obranu od eventualnih napadača. Ne zna se kada je točno sagrađen, ali se prvi put spominje 1295. godine. Kroz svoju povijest promijenio je više vlasnika od kojih se ističu obitelji Bičkele i Kerečenji. Zelingrad je više puta bio pregrađivan i obnavljan, a za to imamo potvrdu na kamenoj ploči pronađenoj na samom gradu, na kojoj se nalazi natpis kaštelana grada Juraja Kerhena iz 1535. godine. U XVII. stoljeću umiru zadnji vlasnici grada i Zelingrad postaje ruševina, koja se sačuvala do danas. U zadnje tri godine na gradu se u organizaciji Muzeja Sveti Ivan Zelina i Turističke zajednice grada održavaju razne manifestacije; Božićno-novogodišnji domjenak, igrokazi, turniri u streličarstvu i kostimirani turniri u mačevanju. 

Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke                     

više na stranici puta br 1