GRB st Baner PD

DVORAC ORŠIĆ U GORNJOJ STUBICI

 

Na brežuljku Samci u zelenilu dobro održavanog parka je barokni plemićki dvorac obitelji Oršić. Središte feudalne vlasti na brežuljku Samci bila je srednjovjekovna utvrda na mjestu gdje je u 18. stoljeću izgrađen jednokatni barokni dvorac. Stubički kaštel nije bio na teško pristupačnom brdu, pa vjerojatno zbog toga nije napuštena lokacija, već je pokraj ruševina grof Krsto Oršić, dvadesetak godina prije Gornje Bistre, podigao novi dvorac u Gornjoj Stubici. Ostaci srednjovjekovnog kaštela vide se i danas u dvorištu. Prema uklesanoj godini u zaglavnom kamenu portala, dvorac je sagrađen 1756. godine i to jednim dijelom od kamena starog grada.

 Tlocrt dvorca je u obliku slova L, a sa srednjovjekovnim kaštelom zatvarao je unutrašnje dvorište. Bočno zapadno krilo naslanjalo se na stariju građevinu, a od njega se pravokutno nastavlja pročelno, sjeverno krilo. Oba krila u dvorištu otvorena su arkadama koje prate hodnik s dvorišne strane dvorca.
Na pročelnom krilu je neznatno istaknut rizalit središnje dvorane i ulazni portal, a na zapadnom krilu je elegantni klasicistički trijem s timpanonom i dorskim stupovima iz 19. stoljeća. Prostorije dvorca svođene su u prizemlju bačvastim, a na katu koritastim svodovima.

 U ugaonom dijelu pročelja i bočnog krila baroknog dvorca Oršić koji je sagrađen na 247 m, nalazi se dvorska kapela koja se proteže na dva kata u dijelu svetišta. U dvorcu je dobro očuvana kapela s iluzionističkim freskama i baroknim oltarom. U lađi je prizemna, a u zoni svetišta prolazi objema etažama. U kapelu se ulazi iz prizemlja, a s hodnika na katu ulazi se na kasnije građeno pjevalište. Prizemni i katni dio kapele završavaju češkim svodovima. Na svodu svetišta naslikana je vještom perspektivom kupola iluzionističkim freskama slovenskog slikara Antona Lerhingera u drugoj polovici 18. stoljeća.Motiv kupole je alegorija četiri kontinenta

 U dvorcu danas je izložbeni prostori Muzeja seljačkih buna što je dio memorijalnog kompleksa izgrađenog 1973. godine na 400-tu obljetnicu Seljačke bune. Stalni postav muzeja pokazuje povijest feudalnog razdoblja u Hrvatskom zagorju. Pored stalne postave, u dvorcu je još., a u samoj kapeli sv. Franje krajem 1999. godine. otvorena je stalna izložbena postava sakralne umjetnosti s područja Hrvatskog zagorja, a u starom vinskom podrumu je 2006, godine izložena ekspozicija o vinarstvu i podrumarstvu. .

 Teško je zamisliti da dvorac nastao sredinom 18. stoljeća nije imao perivoj ili da nije ostalo nijedno stablo ako je perivoj postojao. Može se vjerovati da perivoj ovdje nije bio ni potreban zbog izuzetnog vidika koji se pruža iz dvorca na Stubičku dolinu i sjeverne obronke Medvednice, na okolni krajolik koji je zapravo u svako godišnje doba velik perivoj, što je teško nadomjestiti bilo kakvom umjetnom tvorevinom.
Na prostoru oko dvorca podignut je park 1973. godine prilikom preuređenju dvorca u muzej. Uz dvorac je uređen parterni dekorativni vrt, dok je preostali prostor oko dvorca i spomenika seljačkoj buni oblikovan kao pejzažni perivoj s domaćim i egzotičnim biljnim vrstama. Danas je drveće gotovo u cijelosti zatvorilo pogled na dvorac.