PODGORJE BISTRIÈKO - KLADEŠCICA

PODGORJE BISTRIČKO – KLADEŠČICA

Najpoznatije marijansko svetište u Hrvatskoj je u Mariji Bistrici, u naselju smještenom na južno obronku Vinskog Vrha, na nadmorskoj visini od 191 m. Kroz naselje teče potok Bistrica, a odmah na lijevoj strani potoka započinju kosine istočne Medvednice. Planinarska staza br 67 najistočnija je planinarska staza sjeverne strane Medvednice, ako se uzme u obzir da je staza br 68 već staza koja ide sa samog istoka prema hrptu Medvednice.

Marija Bistrica, GPS track Podgorje Bistrièko-Kladešèica, Medvednica. Planinarenje, Zagorjepublic, planinarske staze

Početak staze je u Mariji Bistrici kod mosta preko potoka Bistrica i započinje lijevim odvojkom ceste koja vodi u naselje Podgorje Bistričko. Asfaltna cesta vijuga kroz naselje kojega čine tradicionalne drvene zagorske hiže, klasična današnja obiteljska arhitektura, bogataške vile i ubitačni kič s neizbježnim glinenim vrtnim patuljcima. Cijelo vrijeme ide se uz potok, a onda nakon 2,5 km dolazimo na makadam cestu kojom treba produžiti još 700 m do raskršća putova na 230 mnv. Tu treba ostaviti auto. Samo skretanje na stazu i nije najbolje označeno. Put započinje prelaskom preko potoka, pa nekoliko stotina metara uz polje po koritu potoka i onda se počinje dizati lijevim pobočjem brijega na izlasku iz kotline. Započinje nagli uspon uskim klancem kojemu nikada kraja iako je samo dugačak oko 1 km. No, visoke okomice krušljivog kamenja s obje strane puta i velika strmina nisu baš ugodan okoliš za hodanje.

Staza se naglo smiruje dolaskom na visinu od 400 kada zapravo postaje gotovo ravničarska uz nekoliko manjih uspona i silazaka. Šuma je svjetla s velikim deblima bukve, a na višnjem dijelu je i manji šumarak kestena. Staza se isprepliće sa šumskim putovima i prolazi preko nekoliko zaraslih polja. Na žalost, jaka mehanizacija korištena kod siječe i ovdje ostavlja svoje duboke brazde pa u kišnome razdoblju zbog velikog blata i nije baš ugodno hodanje. Uz stazu na nekoliko mjesta postavljene su klupe i stolovi što ukazuje da se staza dosta koristi kao hodočasnički put iz zelinskog kraja u Mariju Bistricu. Nakon 3,1 km na visini od 439 m dolazi se do raskrsnice staza na kojoj se desnim odvojkom ide prema Lazu. Naša pak staza produžuje po ravnici 100 m dalje i dolazi se do dobre makadamske ceste koja dolazi iz Zeline. Tu se skreće lijevo, malo spušta pa diže sve do naselja i raskrsnice s križem. Put prema nekadašnjoj planinarskoj kući Kladeščica nije označen. U dopisu kojeg potpisuje Čaplar stoji da planinarski objekt na istočnoj Medvednici više ne postoji jer ne postoji ni planinarsko društvo koje je njome upravljalo. Tipične hrvatske igrarije. Šteta! Kod križa treba skrenuti lijevo, spustiti se cestom i nakon 250 m stiže se do velike lijepe kuće na 463 mnv. Ono što oduševljava na ovoj lokaciji je pogled koji se širi zagorskim krajolikom i seže sve do Kamniških alpi. Za mene je to sigurno najljepši vidikovac od bilo koje planinarske kuće na Medvednici. Zanimljivo je da se u svim vodičima izdanih posljednjih godina za Kladeščicu navodi da je to napušteno selo. Međutim, danas je to prekrasno planinsko vikend naselje kojim dominiraju obnovljene kuće. Za potpuni ugođaj preporuča se još spustiti dobrom makadamskom cestom prema Sv. Ivanu Zelini do ruševina gradine Zelingrad na 359 mnv do kuda treba proći još 2 km. Impozantne zidine Zelingrada, skrivene uz cestu, na humku u šumi, usprkos devastiranosti još i sada djeluju veličanstveno.